Essellamu alejkum ve rahmetullah i dobro dosli u seriju kazivanja o vjerovjesnicima i njihovim narodima. Allah dz.s. u Knjizi Mudroj, nakon EUZU BILLAHI MINES-SEJTANIR-RADZIM, veli:

Objavljujuci ti ovaj Kur'an, Mi tebi o najljepsim dogadajima kazujemo iako prije njega nisi doista nista znao. (Jusuf, 3.)
I Uzviseni kaze:
Ispricat cemo ti povijest njihovu- onako kako je bilo. ( Al-Kahf, 13.)
I kaze:
Zato kazuj dogadaje da bi oni razmislili. (Al-'Araf, 176.)
Ovi ajeti ukazuju na vaznost kur'anskih kazivanja i ukazuju na kur'anski, bozanski, istinski koncept cvrstine Poslanika i onih koji ce doci poslije njega, ne bi li oni razmisljali i pouku uzeli iz tih kazivanja. Allah, dz.s. nam je u Kur'anu Mudrom spomenuo mnoga kazivanja o poslanicima. Neka od tih kazivanja su detaljna, a neka su sazeta. Imenom je spomenuo 25 poslanika. Imena su im spomenuta u vise ajeta casnih od kojih su i rijeci Allaha, dz.s. :

To su dokazi nasi koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. Mi vise stepene dajemo onima kojima Mi hocemo. Gospodar tvoj je, uistinu, Mudar i Sveznajuci.
I Mi mu poklonismo i Ishaka i Jakuba; i svakog uputismo -a Nuha smo jos prije uputili - od potomaka njegovih Davuda. i Sulejmana, i Ejjuba, i Jusufa, i Musaa, i Haruna -eto, tako Mi nagradujemo one koji dobra djela cine,i Zekerijjaa, i Jahjaa, i îsaa, i Il'jasa -svi oni su bili dobri -
i Ismaila i El-jese'a i Junusa i Luta - svima smo prednost nad svijetom ostalim dali. (Al-An'am,83-86.)

I sve ove vijesti, koje ti o pojedinim dogadajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje ucvrstimo. I u ovima dosla ti je prava istina, i pouka, i vjernicima opomena. (Hud, 1 20.)
Dakle, cilj kut'anskih kazivanja je da ucvrsti srce Poslanika i razdvoji istinu od neistine. U kazivanjima je ispravka mnogih neistina o historiji Ijudi, neistina koje smo naslijedili i koje su Ijudi prihvatili. Kur'an dolazi da popravi te historijske neistine, da uzvisi Istinu, kao i da opomene vjernike.
Uzviseni veli:
Neke od tih poslanika odlikovali smo vise nego druge. S nekima od njih je Allah govorio, a neke je za vise stepeni izdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i Dzibrilom ga podrzali.
Da je Allah htio, ne bi se medusobno oni poslije njih ubijali, kad su im jasni dokazi vec dosli, ali oni su se razisli; neki od njih su vjerovali, a neki su poricali. A da je Allah htio, oni se ne bi medusobno ubijali, ali Allah radi ono sto On zeli. (Al-Baqara, 253.)
I prije tebe smo poslanike slali, o nekima od njih smo ti kazivali, a o nekima ti nismo kazivali. (Gafir, 78)Ova kazivanja u Allahovoj Knjizi su ibret, opomena i savjet onima koji razum imaju, kako bi o njima dobro razmislili, Allah, al, kaze:
O kazivanju o njima je pouka za one koji su razumom obdareni. Kur'an nije izmisljena besjeda, on priznaje da su istinite knjige prije njega objavljene, i objasnjava sve, i putokaz je i milost narodakoji vjeruje. (Yusuf, 111.)
Poslanici, neka je Allahov selam na njih, kandilji su upute, oni su uzoriivode:
Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put. (Al-An'am, 90.)Allah, dz.s. ih je konstantno slao. Od pocetka stvaranja smjenjivali su se resuli-vjerovjesnici i nebijji-poslanici. U hadisima Allahovog Vjerovejsnika, p&, se kaze kako je broj resula veci od tri stotine, a nebijja od sto dvadeset cetiri hiljade.Tako bi narodu Benu Israila svaki put kad bi umro poslanik, bio poslan drugi poslanik. Nije bilo vremena (perioda) u kojem nije bilo poslanika. Desavalo se da u jednom vremenu, jednom narodu, budu poslana dva - tri poslanika.
Allah, dz.s. ih je slao da izbave covjecanstvo. Kad god bi covjecanstvo zastranilo, slati su poslanici da izbave covjecanstvo i usmjere putanju njegovog kretanja. Podnijeli su ezijet, podnijeli su teske patnje na putu da'veta poziva Allahu dz.s.
Ulozili su ttud i sttpljivi bili samo zato da bi dostavili poruku tacno onako kako im je to Allah dz.s naredio. Njihovo postojanje je hakk-istina i potreba covjecanstva. Allah dz.s. nije ostavio Ijude bez opomene, kako mu niko ne bi mogao prigovoriti na Sudnjem danu rijecima:
I to zato da na Sudnjem danu ne reknete: "Mi o ovome nista nismo znali." (Al-A'raf, 172.)
Uvijek je svakom ummetu dolazio nezir- onaj koji ih je opominjao:
A nije bilo naroda kome nije dosao onaj koji ga je opominjao.
(Fatir24.)
Svakom ummetu je dolazio opominjac kako ne bi mogli Allahu prigovoriti da nisu culi ili znali za Njegovu objavu i Serijat. Ova kazivanja se odlikuju time da su to stvarna kasyvanja o necemu sto se uistinu dogodilo. Nisu to nikakve iluzije, izmisljotine, légende, ona su stvarnost koju je covjecanstvo zivjelo u razlicitim vremenima. Odlikuju se time da su ta kazivanja poucna. Nije to kazivanje radi zabave i dangube, nego su to kazivanja prepuna pouke i dubokih znacenja, kako bismo mi, koji smo dosli poslije njih, isli putem poslanika i ne ponavljali greske na kojima su posrnuli prijasnji narodi.
Kada dobro proucimo ova kazivanja zakljucitcemo kako su ona zapravo osovina historije - covjecanstva. Cjelokupna historija covjecanstva se okrece oko poslanika. Naravno, vladariivojskovode su ostavili ogroman utjecaj na cjelokupni ishod Ijudske historije, ali pecat, usmjerenje i utjecaj koji su ostavili poslanici na historiju covjecanstva je jaci i jasniji od bilo kojeg drugog utjecaja. Neces razumjeti historiju covjecanstva bez poznavanja historije Bozijih poslanika, alejhimu sselam.
Sve do dana danasnieg, sukobi koji se vode na dunjaluku su ratovi Istine i neistine, sukobi sljedbenika i neprijatelja poslanika, neka je Allahov mir na njih. Takoder eu ti reci: neces ispravno moci razumjeti znacenje Kur'ana sve dok ne budes razumio kazivanja o poslanicima. Koliko samo ajeta i ajeta govori o poslanicima. Ako ne znas pozadinu kazivanja koja se spominju u ajetima, bit ce ti skrivena mnoga znacenja.

Koliko puta je spomenut Adem a.s. u Kur' anu, a koliko puta Nuh a.s. Koliko puta u Kur' anu je spomenuto kazivarije o Musau a.s. i njegovom narodu, o Faraonu sa Musaom a.s. Na vise od 70 mjesta ! Ne 70 ajeta, nego sedamdeset puta Allah dz.s. iznova zapocinje kazivanje o Musa a.s. svaki put toliko i toliko ajeta, deseci ajeta. Koliko sura je nazvano imenima poslanika! Onaj ko ne poznaje kazivanja o poslanicima, nezna veliki dio Kur'ana!
Mi govorimo o poslanicima kako bismo se upoznali sa metodom pozivanja poslanika u islam. Mi zelimo biti oni koji pozivaju Allahu dz.s. naredzivati dobro, a zabranjivati zlo. Ako zelimo hoditi ispravnim putem, moramo imati uzor i vodzu za kojim cemo ici. Najbolji uzor je nas Resul s.a.v.s.
Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor. (Ahzab, 21 .)
A najbolji uzor poslije Poslanika s.a.v.s. su Boziji poslanici, alejhimusselam. Svakako, mi u ashabima i dobrim prethodnicima imamo divan uzor, ali oni dolaze poslije resula i nebijja.
Mjesto ashaba, radijallahu anhum, ma koliko bilo ne moze dostici polozaj koji Boziji poslanici imaju kod Allaha dz.s. Kazivanja o Bozijim poslanicima su do nas dosla putem Kur'ani-Kerima i Sire -zivotopisa Muhammeda s.a.v.s. putem povijesnih izvora medu kojima su najznacajniji: Kasasul-enbija od Ibn Kesira, Historija Taberija,
Ibn Esira, El- Bidaje ven-nihaje, i to su najznacajnija djela koja sam koristio u ovim kazivanjima.
Ono sto sam ja ucinio je sljedece: Citajuci ta djela, zapazio sam kako oni prenose od drugih. Provjerio sam te navode. Nisam uvrstio israilijate, niti daif (slabe) hadise. Oslanjao sam se na sahih-hadise i na tefsir velikana ove znanosti u komentaru ajeta koji govore o poslanicima. Posebno sam se obracao na tefsire Ibn Abbasa, Ibn Kesira i Ibn Décrira. To su izvori iz kojih sam crpio informacije u ovoj seriji kazivanja o poslanicima.
Zbog znacaja ovih kazivanja, koja su davno napisana, od kojih su neka prevedena na bosanski jezik, ali i zbog cinjenice da mi islamsko stivo malo citamo, nedovoljno razmisljamo i slabo pouku primamo, zbog nase djece koju vidim da vrlo slabo poznaju poslanike, gotovo da ih ni nabrojati ne znaju, a sve na racun kojekakvih serija i besposlica. Dok drugi narodi na mitovima odgajaju djecu, dotle mi, muslimani, jedini legitimni nasljednici Bozijih poslanika i njihovog poziva La ilahe illallah, nedovoljno znamo i poducavamo poslanicima.
Zbog toga odlucih, uz Allahovu pomoc, sabrati i jos jednom ispricati Kazivanja o Bozijim poslanicima i njihovim narodima drevnim, i ponuditi ih na jedan nov, drugaciji nacin, kao jos jedno citanje pouka kazivanja o poslanicima. Molim Uzvisenog Allaha dz.s.da primi moj trud, a divan li je On Pomagac, Allah najbolje zna svacije namjere.
U kazivanjima eu se drzati:
-Onoga sto je bilo,
-Onoga u cemu je pouka za nas.
Da spomenem i nekoliko stvari vezanih za sve Bozije poslanike:
-Poslanstvo je poklon, dar Gospodara svjetova:
Allah milost Svoju daje kome On hoce. (Bekare, 105.)
Poslanstvo se ne stice nasljedstvom, trudom, ibadetom, silom, nego: poslanike Allah odabira. Ako Allah dz.s. nije podjelu nafake prepustio Ijudima nego je On sobom podijelio, kako bi onda podjelu poslanstva prepustio prohtjevima Ijudi.
-Poslanici su najodabratiiji Ijudi. Poslanici su Ijudi poput nas, vjerovanje (iman) ih je uzdiglo na tako visoke stepene (deredze).
Svi poslanici su pozivali Ijude jednoj akidi (vjerovanju) putem razlicitih vjerozakona (serijata). Svi poslanici su imali zajednicka svojstva: sidk (iskrenost), emanet (povjerljivost), teblig (tacnost u dostavi objave), fetanet (ostroumnost), 'ismet (nepogresivost), rudzulijjet (svi poslanici su bili muskog spola).
-Poslije Muhammeda s.a.v.s. nema vise spustanja objave niti slanja poslanika, ali iza njega je ostao Seriât - Allahov zakon, bogobojazni ucenjaci, i naslijede prijasnjih naroda i poslanika. Ovaj ciklus kazivanja o Bozijim poslanicima, alejhimusselam, obuhvata period od pocetka stvaranjapa sve do posljednjeg Bozijeg poslanika Muhammeda s.a.v.s. dakle, zakljucno sa kazivanjem o Isau a.s. Kazivanje o Muhammedu. Mît, je cjelina za sebe i ovaj put nece biti predmetom kazivanja.
Allah dz.s. kazujuci o Bozijim poslanicima i njihovim narodima veli:
Ispricat cemo ti povijest njihovu- onako kako je bilo. (El Kehf, 13.)
"I tako, eto, kazujemo ti neke vijesti o onima koji su bili i nestali, i objavljujemo ti od Sebe Kur'an. (Taha, 99.)